Kada zeleni krov nije zeleni krov već krovni vrt ili bašta?

U čemu je razlika i da li je to bitno?

Može se koristi različita terminologija da bi se opisao zeleni krov. Često se upotrebljava i termin živi krov, jer je jasno je da se ovde radi o celom jednom eko sistemu na krovu.

Korišćenje termina živi krov prevazilazi lažna očekivanja da će krov uvek biti zelene boje a takođe implicira na činjenicu da se radi o kompletnom sistemu koji podržava više od biljaka i uključuje ptice i beskičmenjake, kao i mikroorganizme u tlu ispod zelenila.

Eko krovovi je takođe u upotrebi, ali kod nas ne toliko često.

Nećemo se više baviti terminologijom, sada ćemo se malo osvrnuti na tehničke razlike između zelenih krovova i krovnih vrtova.

Zeleni krovovi se postavljaju na ravnim ili blago nagnutim krovovima, prekriveni su vegetacijom, kao što su sedumi i mahovine, ali mogu se posaditi i druge biljke, naravno, u skladu sa potrebama i uslovima. 

Dizajnirani su tako, da funkcionišu uz minimalno održavanje, da obezbede toplotnu izolaciju objekta, kao i oticanje atmosferskih voda.

Malo zanimljivosti

  • Zeleni krov površine 15 m2 proizvodi kiseonik za 10 ljudi godišnje. Istovremeno, može da apsorbuje 10-20% prašine i gasova iz vazduha.
  • Leti se ravan krov pokriven bitumenskim premazom zagreva do 60-70C, zeleni krov samo do 25-40 C
  • Kombinacija zemlje, biljaka i zarobljenih slojeva vazduha unutar sistema zelenih krovova može delovati kao barijera za izolaciju buke. Zvučni talasi se apsorbuju, reflektuju ili odbijaju.

Zeleni ili živi krovovi se dele na ekstenzivne i intenzivne.

Ekstenzivni zeleni krovovi se obično odlikuju relativno plitkim slojem supstrata, do 10cm i projektovani su prvenstveno da obezbede izolaciju i smanje oticanje atmosferskih voda. Ovde se najčešće sade izdržljive biljke otporne na sušu i niske temperature, generalno su jednostavniji za postavljanje, a kasnije za održavanje i finansijski pristupačniji od krovnih vrtova.

Intenzivni zeleni krovovi obično imaju dublji sloj supstrata od ekstenzivnog zelenog krova, sa dubinom u rasponu od 15 cm do nekoliko metara, u zavisnosti od namene. Ovaj dublji sloj supstrata može da podrži širok spektar vrsta biljaka, uključujući čak i drveće, žbunje, višegodišnje biljke, sve zavisi od zamisli naručioca, kao i namene krova. Mogu biti dizajnirani kao vrtovi ili mali parkovi na zgradama, kao teretane na otvorenom, ili čak bašte za gajenje voća i povrća u urbanoj sredini.

Zbog ovoga se intenzivni krovovi nazivaju i krovni vrtovi ili krovne bašte.

Maksimalna dubina tla na zelenom krovu ili krovnoj bašti zavisi od nosivosti krovne konstrukcije i željenog izbora biljaka.

Generalno, što je dublji sloj tla, izbor biljaka može biti raznovrsniji. Međutim, važno je osigurati da krovna konstrukcija bude dizajnirana i izrađena tako da izdrži dodatnu težinu tla, vegetacije i sve planirane dodatke kao što su staze, baštenski nameštaj ili fontane, ukrasna jezerca, kamenjari i slično. Takođe je važno imati odgovarajuće mere za odvodnjavanje i hidroizolaciju kako bi zaštitili zgradu i sprečili oštećenje koje bi moglo izazvati navodnjavanje ili korenje drvenastih biljaka.

Dakle, moglo bi se reći da su intenzivni zeleni krovovi, zapravo krovne bašte ili vrtove, kao što bi bili i da su na zemlji, samo što su na krovu.

Razlikuju se po dubini supstrata, nameni i naravno ceni i funkciji.

Šta im je zajedničko

Zajedničke su im estetske i ekološke prednosti koje pružaju svom vlasniku i celom susedstvu. Zamena mrtve površine živom sama po sebi ima vrednost. Povećanje biodiverziteta uvek znači povećanje raznolikosti živih bića. Postavljanje biljaka na krov će dovesti do povećanje životinjskog sveta. Cvetne biljke će podstaći insekte kao što su kao pčele i leptiri da se hrane nektarom. Seme će privući ptice, poput zeba i vrabaca. Bube, pauci i drugi beskičmenjaci će napraviti svoje domove među lišćem. Ali nisu samo životinje privučene: zeleni krovovi mogu biti utočište

retke biljke ili za autohtone biljke koje su tipične za vaš region.

A biljke same po sebi proizvode kiseonik, pročišćuju vazduh, umanjuju buku i toplotno izoluju objekte.