Ovo su česte nedoumice o zelenim krovovima

Procureće, skupi su, nezgodni za postavljanje… Ne, nikako! Saznajte istinu o živim zelenim krovovima i pogledajte primere njihove jednostavne upotrebe!

 

Zeleni krovovi, živi krovovi, eko-krovovi – kako god ih nazvali, danas se mogu sresti na raznim objektima, uključujući i krovove stambenih zgrada. A kako njihova popularnost raste, uobičajene pretpostavke i zablude se povećavaju. Na primer, zeleni krovovi su samo za „ekoljupce“, problematični su za postavljanje, još su u eksperimentalnoj fazi i njihovo prisustvo nosi određene rizike. Ništa od ovoga nije tačno. Pogledajmo najčešće mitove o zelenim krovovima i pokušajmo utvrditi ima li razloga za brigu.

Osnovne informacije

Zeleni krov predstavlja krov na kom postoji vegetacija. Sastoji se od hidroizolacionog sloja, barijere za korenje, drenažnog sistema i sloja rastinja. Najčešće su zasađeni sedumima – višegodišnjim biljkama koje u periodu cvetanja formiraju pravu bujnu tapiseriju cveća. Uobičajena podela je na intenzivne, ekstenzivne i poluintenzivne zelene krovove.

Mit br. 1: Zeleni krovovi predstavljaju novi trend i za sad su u eksperimentalnoj fazi

Šta mislite kada je postavljen zeleni krov zgrade na ovoj fotografiji? Pre pet godina? Deset? Možda 20? Ovaj zeleni krov štiti ovaj dom u Hamburgu od 1940. godine, dakle, skoro 82 godine!

Izvor: houzz.co.uk

Zeleni krovovi, u stvari, postoje mnogo duže, neki imaju i više od od jednog veka. Činjenica je da je u poslednje vreme njihovo izvođenje postalo pristupačnije i jednostavnije, što je omogućilo izradu tankih i lakih krovnih profila.

Mit br. 2: Zeleni krov je namenjen samo za eko-efikasne zgrade

Istina je da svuda u svetu, pa i kod nas, postoji niz uslova koju jedna zgrada treba da poseduje da bi je smatrali „zelenom“, među njima je i zeleni krov. Prednosti za životnu sredinu su neosporne. Međutim, čak i kuće bez specifične ekološke efikasnosti mogu imati koristi od estetskih i ekonomskih prednosti proširenog zelenog prostora.

Zeleni krovovi nam štede novac. U Nemačkoj, gde imaju najdužu istoriju, široki zeleni krovovi se koriste kao ekonomska alternativa uporedo sa drugim opcijama krovova. Pokazali su odlične rezultate u smanjenju troškova za grejanje i hlađenje objekata, ali i u smanjenju olujnog oticanja (a samim tim i poplava). Uz to, zeleni krov povećava tržišnu vrednost imovine.

Mit br. 3: Zeleni krovovi izgledaju atraktivno, ali mogu prokišnjavati i prouzrokovati druge probleme u zgradi

Ovo je možda jedna od najčešćih zabluda! Treba naglasiti da prokišnjavanje krova ne zavisi od toga da li je krov zelen ili običan. Ovo pitanje se odnosi na instalacije i strukturu objekta. Svi krovovi, uključujući i zelene, moraju imati odgovarajuću hidroizolacioni sloj.

Ne postoji razlog da verujemo da su zeleni krovovi skloniji prokišnjavanju. U stvari, neka istraživanja sugerišu na to da je duži životni ciklus zelenog krova posledica zaštite vodootpornog sloja od ultraljubičaste sunčeve svetlosti. Biljke i supstrat deluju kao prirodna barijera vremenskim uslovima. Pravilno dizajniran zeleni krov će imati i barijeru za korenje, kako bi se sprečilo da se biljke duboko ukorenjuju.

Ponekad se na zelenom krovu postavlja šljunak na ivicama kako bi se biljke koje su na samim krajevima zaštitile od ekstremnijih vremenskih uslova i vetra. Međutim, to nije uvek neophodno – u velikoj meri zavisi od vrste zelenog krova i biljaka. Svi ovi uslovi i karakteristike se uzimaju u obzir prilikom dizajniranja i postavljanja zelenih krovova. Takođe, vrlo je važno imati na umu u kom delu zemlje se objekat nalazi i za koje vrste opterećenja i vremenske uslove je prvobitno projektovan (sneg, vetar, kiša itd.).

Mit br. 4: Zalivni sistemi zelenih krovova su skupi i komplikovani

Mnogi ljudi misle da zeleni krov treba zasaditi sedumom ili drugim biljkama koje imaju posebna tkiva za skladištenje vode, jer je zalivanje zelenog krova nezgodno i veoma skupo. Zapravo, u početnoj fazi, kada biljke tek treba da izrastu, svi zeleni krovovi zahtevaju navodnjavanje (sa izuzetkom onih koji su pokriveni prethodno uzgojenim travnatim pokrivačem). Popularnost ovakvih biljaka je, pre svega,  zbog činjenice da su prilično lepe i otporne na oštre uslove rasta i razvijanja na krovu. Međutim, ponekad njihovo kombinovanje sa drugim vrstama vegetacije, kao što su autohtone trave, može doprineti raznolikosti i lepoti samog krova. Intenzivni krovovi ili krovovi-bašte, koje sadrže žbunje, pa čak i drveće, odličan su primer takvih ideja.

Potrebe za navodnjavanjem zelenog krova su specifične ne samo zbog karakteristika biljaka, već i zbog specifičnosti lokalne klime. Postoje primeri na područjima gde su leta izuzetno vrela i bez padavina, a zime s obilnijim padavinama, kada je važno za zelene krovove ne samo da se odaberu biljke otporne na sušu koje mogu da izdrže toplotu, već i da razviju deblji supstrat napravljen da apsorbuje velike količine vode. Duboki džepovi se takođe mogu napraviti u drenažnom sloju (slično poslužavniku za jaja) za skladištenje vode, koja će nadoknaditi vlagu biljkama kada se vrati suvo vreme.

Zahvaljujući ovakvim sistemima, potreba za zalivanjem je značajno smanjena. Mnogi zeleni krovovi ne zahtevaju dodatne vodne resurse kada se naprave. Oni jednostavno postaju sastavni deo prirodnog ciklusa vode u određenom području.

Mit br. 5: Možemo sami postaviti malo zemlje i trave na svoj krov i tako napraviti zeleni krov

Stop! Nikako ne činite to! Za stvaranje dobro dizajniranog zelenog krova potrebno je mnogo više od kvalitetne zemlje. Često za ovo nije potrebna ni zemlja, već je potreban perlit ili drugi porozni lagani materijali. Kao što je ranije pomenuto, strukturu vašeg doma i krova treba detaljno proučiti kako biste bili sigurni da može izdržati težinu vlažnog zelenog krova. Uz to, mora se uzeti u obzir specifična klima područja u kom živite i na osnovu toga pažljivo dizajnirati sistemi za odvodnjavanje i odabrati odgovarajuće biljke.

Mit br. 6: Zeleni krov je preskup i težak za održavanje

Čini se da mnogi ljudi oklevaju da se odluče za zeleni krov jer ne znaju odakle da počnu i koliko će ih to koštati. Odabir pravog tima profesionalaca jedan je od glavnih načina za smanjenje kratkoročnih i dugoročnih troškova. Za početak, možete pitati svog arhitektu za detalje ili proveriti postoje li stručnjaci za zelene krovove u vašem kraju.

Cena dosta varira u zavisnosti od toga da li želite samo da pokrijete krov zelenim slojem ili da napravite pravu baštu na krovu. Garancije za građevinske proizvode koji se koriste prilikom izrade zelenih krovova su slične svim ostalim proizvodima za izgradnju kuća. Oni moraju biti instalirani u skladu sa specifikacijama proizvođača od strane kvalifikovane osobe.

Postavljanje svakog zelenog krova treba da prati i godišnji ugovor o održavanju. Obim i način održavanja će najviše zavisiti od toga kako želite da koristite svoj zeleni krov. Plan održavanja bi trebalo da bude napravljen zajedno sa samim dizajnom krova. Mogao bi biti dvogodišnji, petogodišnji plan, ili možda čak i na duži period.

Životni vek zelenih krovova stambenih zgrada je još uvek u velikoj meri nedokumentovan, ali neki profesionalci kažu da zeleni krovovi mogu da traju duplo duže od tradicionalnih.